ŽIVIMO LI BOLJE?
Ekonomski analitičar o rastu BDP-a: "Vrijeme je da netko hrabro kaže ovo..."

U srijedu je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za drugo tromjesečje ove godine. BDP je u tom kvartalu realno porastao za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Osim toga, rast je ubrzao i nadmašio prvo tromjesečje kada je bio 2,9 posto. Drugi kvartal ove godine ujedno je bio 18. zaredom u kojemu je BDP rastao.
Tim povodom premijer Andrej Plenković oglasio se objavom na X-u napisavši među ostalim kako on i Vlada "žele da prednosti gospodarskog rasta osjeti svako hrvatsko kućanstvo".
Osjete li doista hrvatski građani, odnosno kućanstva, gospodarski rast? Konzultant i ekonomski analitičar Petar Vušković kaže da se snažan porast BDP-a nedvojbeno osjeti u stvarnom povećanju kupovne moći.
"Povećao nam se standard"
"Rast BDP-a je stvorio uvjete rasta plaća. Plaće su rasle snažno i dinamički brže nego u prosjeku Europske unije. Realni rast u 2024. u odnosu na 2023. godinu, prilagođen inflaciji, kreće se između 10 i 12 posto, što je snažan porast koji pokazuje stvarno povećanje kupovne moći građana. Rastom kupovne moći stvorena je osnova rasta standarda. Nezaposlenost u Hrvatskoj pala je na rekordno niske razine, a broj zaposlenih dosegnuo povijesne maksimume. Niske stope nezaposlenosti stvaraju imunitet poslovima što utječe na to da se novac lakše troši. Dakle nije pitanje samo rasta kupovne moći već i stvarne potrošnje", ističe Vušković.
Napominje kako se makroekonomski procesi uvijek prelijevaju u našu ekonomsku zbilju s određenim vremenskim odmakom, ali se neminovno događaju.
"Vrijeme je da netko hrabro kaže da nam se povećao standard. To potvrđuje čitav niz statističkih podataka, ali i onih informacija koje su oku vidljive, odnosno naš subjektivni dojam", kaže.
Standard 'hrani' inflaciju
Na pitanje koji statistički podaci to govore, Vušković nam nabraja rast broja fiskaliziranih računa i rast njihova iznosa, rast potrošačkih kredita, rast prodaje novih i rabljenih vozila, rast prodanih nekretnina, rast dohodaka u privatnom i javnom sektoru, rast mirovina uz rast osobnog odbitka, broj ostvarenih turističkih noćenja u inozemstvu, rast depozita na bankovnim računima...
"Na koncu, najbolji podatak o rastu standarda je rast inflacije uz istodobni pad nezaposlenosti i rast plaća. Standard 'hrani' inflaciju. Trošimo jer možemo. Pričamo o cijenama jer želimo. Naše potrošačke navike zbog rasta cijenanismo korigirali niti milimetar", ističe Vušković.
"Hrvati se nikada nisu ovako brzo obogatili"
A na pitanje koji nam subjektivni dojmovi ukazuju na porast standarda, Vušković opet nabraja: "Brojite dostavljače hrane, vozače taksija, kupce u trgovinama. Standard je kada idete dva kilometra taksijem umjesto pješice. Standard je kada vam se jede ručak ili večera pa naručite hranu umjesto da kuhate. Standard je kada planirate putovanje, kada do Zagreba idete autocestom, a ne starim putem, kada proizvode i usluge plaćate karticom i platite naknadu banci za takvo što umjesto da plaćate gotovinom."
Sve nabrojano, kaže, ne bi bilo moguće bez rasta BDP-a.
"Hrvati se prosječno gledano, nikada nisu ovako brzo obogatili kao danas", dodao je Vušković.
"Trošimo više kad osjećamo sigurnost"
Potrošnja kućanstava, kao najveća sastavnica BDP-a, u proteklom je kvartalu, prema podacima DZS-a, porasla za čak 4 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu taj rast bio 'samo' 1,7 posto.
"Taj rast pokazuje da je kupovna moć realno porasla i da kućanstva imaju veće povjerenje u stabilnost prihoda i gospodarstva. Građani troše više kada osjećaju sigurnost da će i dalje primati plaću ili mirovinu i da ih ne čeka neizvjesnost. Potrošnja je glavni motor rasta BDP-a, Budući da potrošnja kućanstava čini 55 do 60 posto hrvatskog BDP-a, ovakav rast je najvažniji pogonski motor cjelokupnog gospodarskog rasta", zaključio je Vušković.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare